KORIŠTENJE ICT-A NA ODJELU ZA FIZIKU PRI DISTRIBUCIJI GRADIVA

Adrijan Čačić*, Dina Jukić*, Jelena Strišković*, Magdalena Vovra*
*Odjel za fiziku, Osijek


SAŽETAK
Informacijsko-komunikacijske tehnologije implementirane su u sve pore ljudskog djelovanja. Kako bi se ispitalo u kojoj mjeri su one zastupljene pri distribuciji znanja na Odjelu za fiziku među nastavnim osobljem i vanjskim suradnicima Odjela, provedana je anonimna online anketa u kojoj je sudjelovao 21 ispitanik. Rezultati su prikazani tablično i grafički, a pri izračunima korišteni su osnovni elementi deskriptivne statistike. Dobiveni rezultati nam ukazuju na pozitvan stav nastavnog osoblja prema korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu distribucije gradiva. Ovakni izlazni rezultati važan su pokazatelj spremnosti nastavnog osoblja na upotrebu novih tehnologija.
Ključne riječi: ICT, Odjela za fiziku, nastavno osoblje, znanje, računalo


1.UVOD

Danas se sve češće susrećemo s pojmom ICT-a, no znamo li što taj pojam podrazumijeva? Prema definiciji Svjetske banke, informacijsko-komunikacijske tehnologije (engl. Information and communication technology - ICT) sastoje se od hardvera, softvera, mreža i medija za skupljanje, pohranjivanje, procesuiranje, prosljeđivanje i prezentaciju informacija (glasovnih, podatkovnih, tekstualnih i slikovnih). Informacijsko-komunikacijske tehnologije uvelike utječu na ekonomski i socijalni razvoj svijeta u kojemu je pravovremeni pristup pravoj informaciji od izuzetne važnost te su jedan od glavnih čimbenika u procesu globalizacije i stvaranja mreže znanja. Sam razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, u svim strukturama društva pa tako i u visokom obrazovanju, u zadnja je dva desetljeća iz temelja promijenio način na koji se podaci pohranjuju, sakupljaju, pronalaze te u konačnici koriste. Upotreba interneta omogućila je brži i dinamičniji pristup mnoštvu elektroničkih informacija koje nisu vezane za određeno mjesto već su sada dostupne neovisno o geografskom smještaju korisnika. U današnjem vremenu računala, kada tehnologija postaje sastavnim dijelom visokog obrazovanja (Okello-Obura, 2010), gdje učenici više nisu samo pasivni čitatelji već unaprijed filtriranih informacija već profesori od njih očekuju da dio informacija relevantnih za njihov studij pronađu sami, funkcionalno poznavanje rada na računalu i snalaženje na internetu postaje neophodno za studiranje. Stoga, iako su elektronički izvori u usporedbi s tradicionalnim, tiskanim izvorima, jednostavniji za korištenje, nude više informacija, štede vrijeme, manje koštaju, jednostavniji su za ažuriranje (Ranganadham & Surendra Babu, 2012) potrebna su određena znanja i vještine koje studnenti moraju stjecati kako bi tu veliku količinu podataka uopće mogli iskoristiti i prvenstveno kako bi mogli pronaći odgovarajuće podatke. Upravo taj nedostatak kompetencija spriječava studente da se više koriste informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (Hadagali et al., 2012, Anaraki & Babalhavaeji, 2013). No, što je s profesorima; koriste li oni u pripremama za nastavu, samoj nastavi te pri distribuciji znanja dostupne informacijsko-komunikacijske tehnologije? Upravo je to bilo krovno pitanje ovog istraživanja.
H1: Nastavno osoblje Odjela za fiziku koristi se dostupnim informacijsko- komunikacijskim tehnologijama pri distribuciji znanja.


2.METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

2.1.Instrument istraživanja
U svrhu istraživanja kreiran je online upitnik pomoću Google Docs. Prvi dio upitnika sastojao se od 5 socio-demografskih pitanja te jednog pitanja vezanog na način na koji su ispitanici stekli formali dio izobrazbe iz područja informatike. Drugi dio je sadržavao pitanja vezana za učestalost korištenja različitih oblika informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu pripreme za nastavu, same nastave, ali i privatom znanstvenom radu od strane nastavnog osoblja Odjela za fiziku. Ispitanici su odgovore dali na petstupanjskoj Likertovoj skali gdje je odabir broja 1 značio nikada, 2-rijetko, 3-ponekad, 4-često te 5-redovito.

2.2.Ispitanici i procedura
Ciljanu populaciju ovog istraživanja činilo je nastavno osoblje Odjela za fiziku te vanjski suradnici Odjela, ukupno njih 42. Na e-mail adrese svih 42 subjekta poslana je zamolba za ispunjavanje ankete s objašnjenjem njenog cilja i svrhe te linkom na online upitnik od kojih je točno polovina, dakle njih 21, ispunilo upitnik. Upitnik je bio dostupan za ispunjavanje od 3. do 8. prosinca 2014. Godine.

2.3.Metode
Pri obradi rezultata korišteni su onsovni pokazatelji deskriptivne statistike (minimum, maksimum, aritmetička sredina, medijan, mod, prvi kvartil, treći kvartil, standardna devijacija te varijanca). Pri izračunima te izradi grafičkih prikaza korišten je MS Excel.


3.REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1.Socio-demografska analiza
Od ukupno 21 ispitanika njih 11, odnosno 52%, je muškog spola prosječne životne dobi 39,09 godina, a njih 10, odnosno 47%, ženskog prosječne životne dobi od 37,70 godina. U pogledu stupnja obrazovanja njih 7 (33%) ima visoku stručnu spremu (završeni fakultet), a njih 14 (67%) ima završen dokstorski studij (u analizi nismo radili razliku između različitih stupnjeva akademskih titula, kao što su primjerice dr.sc., doc.dr.sc. te prof.dr.sc.).

Prema području rada najviše ispitanika pripada prirodnim znanostima (15), zatim društvenom znanostima (4) te po jedan ispitanik iz područja tehničkih znanosti te humanističkih znanosti. Također ispitanici su kategorizirani po polju znanstvenoga rada. Ukupno njih 8 pripada polju fizke, 6 polju matematike te jedan polju kemije. Polju informatike pripadaju dva ispitanika, kao i polju psihologije, dok po jedan predstavnik dolazi iz polja ekonomije te lingvistike.



Nadalje, od 21 ispitanika njih troje nije imalo nikakav formalan oblik obrazovanja iz informatike, dok je njih dvoje znanje steklo putem tečajeva, odnosno programa cjeloživotnog obrazovanja. Najveći broj ispitanika to znanje je steklo tijekom fakulteta, ukupno njih 8, dok ga je 7 ispitanika steklo za srednjoškolskog obrazovanja. Jedan ispitanik je znanje iz informatike stekao tokom osnovnoškolskog obrazovanja.

3.2.Deskriptivna statistika
Analiza odgovora danih na petstupanjskoj Likertovoj skali načinjena je za ispitanike iz svih područja zajedno osim u slučaju naznačenih pitanja gdje je analiza učinjena samo za ispitanike iz područja prirodnih i tehničkih znanosti. Ovakav način je odabran zbog specifične vezanosti nekih pitanja za polja matematike i fizike te uključivanjem.
Iz tablice 1 je vidljiva pozitivna učestalost korištenja računala pri izvedbi predavanja, kao i u pripremi predavanja, od strane nastavnog osoblja. Iznenađuje podatak da nastavno osoblje vrlo rijetko koristi platforme za učenje na daljinu. Također, pri izvođenju vježbi od studenata se vrlo rijetko zahtjeva upotrba Microsoft office alata. Najveće raspršenje odgovora odnosi se na pitanje o korištenju materijala iz online baza podataka u pripremi za izvođenje sata te dostupnosti predavanja i vježbi u elektroničkom obliku. Kao jednu od najpozitivnijih karakteristika, vidljiva je visoka online dostupnost obavjesti vezanih za nastavu, rezultate kolokvija, ispita i slično. Svo nastavo osoblje uvijek je dostupno studentima za konzultacije putem elektroničke pošte. Anketom je otkriven iznenađujući podatak o korištenju pametne ploče. Naime, pametna ploča se gotovo nikada ne koristi, iako je dostupna. Također, nastavno osoblje iz područja prirodnih i tehničkih znanosti izuzetno rijetko se koristi apletima pri objašnjavanju pojava koje sustećemo u nastavnom gradivu.



4.ZAKLJUČAK

Polazna hipoteza da se nastavno osoblje Odjela za fiziku koristi dostupnim informacijsko komunikacijskim tehnologijama pri distribuciji znanja, potvrđena je našim istraživanjem. Rezultati ankete pokazali su da nastavno osoblje Odjela za fiziku posjeduje temeljna znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te primjenjuje stečena znanja u vlastitom stvaralačkom radu, u izboru suvremenih oblika nastavnog rada, kao i u pripremi i izvođenju nastave. Pozitivan stav prema informacijsko-komunikacijskim tehnologijama podjednako su zauzeli i nastavnici čija su znanstvena područja tehničke i prirodne znanosti, i nastavnici humanističkih i društvenih znanosti. Budući da, inkorporacija tehnologije u učionicama doista potiče studente na učenje (Krentler & Willis-Flurry, 2005), ovakovi izlazni rezultati iznimno su važni. Iako nastavno osoblje Odjela za fiziku jest voljno implementirati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u odgojno-obrazovni proces, za korištenje pojedine aparature nije dovoljno obučeno. Takav je ishod, čini se, rezultat ograničene infrastrukturne podrške, teškoće u implementaciji korištenja interneta u nastavni plan i program te nedostatak odgovarajućeg profesionalnog razvoja (Gibsoni & Oberg, 2004). Stoga, slijedeći korak koji bi trebao biti poduzet je pružanje usluge treninga i seminara o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama nastavnicima. Naravno, takova investicija ne može jamčiti efektivnu uporabu tehnologije, no uloženi napori će svakako smanjiti broj prepreka koje stvara informacijsko-komunikacijska tehnologija. Pitanje koje ostaje otvoreno je na koji to način studenti mogu imati najveću dobrobit od informacijsko-komunikacijskih tehnologija.


LITERATURA

Gibson, S. And Oberg, D. (2004) Visions and realities of Internet use in schools: Canadian perspectives. British journal of educational tehnology, 35(5),569-585, DOI:10.1111/j.000071013.2004.00414.x

Hadagali, G. S., Kumbar, B. D., Nelogal, S. B., & Bachalapur, M. M. (2012). Use of electronic resources by post-graduate students in different universities of Karnataka State. International Journal of Information Dissemination and Technology, 2(3), 189–195

Krentler, K.A and Willis-Flurry, L.A. Does technology enhance actual student learning? The case of online discussion boards. Journal of Education for Business, 2005

Nemati Anaraki, L., & Babalhavaeji, F. (2013). Investigating the awareness and the ability of medical students in using electronic resources of the integrated digital library portal of Iran: A comparative study. The Electronic Library, 31(1), 70–83, http://dx.doi.org/10.1108/02640471311299146

Okello–Obura, C. (2010). Assessment of the problem LIS postgraduate students face in accessing e-resources in Makerere University, Uganda. Collection Building, 29(3), 98–105, http://dx.doi.org/10.1108/01604951011060385

Ranganadham, S., & Surendra Babu, K. (2012). Awareness and use of library information resources and services in Osmania University, Hyderabad. International Journal of library and Information Science, 2(3), 42–54